Bravo za drugu cijev tunela, ali autocesta do Matulja je važnija
Jučer je bio veliki dan za razvoj prometne infrastrukture u Istri. Iako je povod svečanosti u Tunelu Učka, kojem je prisustvovao cijeli državni vrh, bilo probijanje druge cijevi tunela, još važnija bila je najava direktora Bina-Istre Darija Silića da je uz pomoć Vlade RH zaokružena financijska konstrukcija za početak izgradnje dionice autoceste duge 10 kilometara koja će u punom profilu autoceste spojiti Učku i Matulje na istočnom kraku Ipsilona, te dupliranje mosta Mirna i vijadukta Limska draga na zapadnom kraku Ipsilona.
Rok za izgradnju svih objekata je 2026. godina i tada će izgradnja Istarskog ipsilona i službeno biti završena jer će od Umaga do Pule i od Pule do Matulja na čitavoj dionici biti puni profil autoceste. U Matuljima će se Ipsilon spojiti na riječku obilaznicu i potom na autocestu Rijeka – Zagreb, čime će Pula s glavnim gradom napokon biti spojena s autocestom. Sada su svi veći gradovi u Hrvatskoj, osim Pule i Dubrovnika, sa Zagrebom spojeni autocestama.
Da bi čitava priča bila zaokružena, Istru s autocestama još treba povezati s Koprom i Postojnom, a i za to su, zahvaljujući eu parlamentarcu Valteru Flegu, osigurana sredstva u europskom proračunu.
Izgradnja druge cijevi tunela važna je prije svega zbog sigurnosnih razloga, ali autocesta do Matulja važna je i zbog sigurnosti i bolje protočnosti.
Tunel Učka sa samo jednom cijevi nije zadovoljavao Direktivu EU iz 2004. o minimalnim sigurnosnim zahtjevima, tako da je koncesionar, htio ne htio, morao ići u tu investiciju. Iako o tome nikada nismo razmišljali vozeći se Tunelom Učka zadnjih 40-ak godina, on je vrlo nesiguran, jer nema nikakve izlaze da se, nedajbože, u njemu dogodi neka eksplozija ili zapaljenje cisterne, kakvo se svojedobno dogodilo u tunelu koji spaja Italiju i Francusku.
Izgradnjom druge cijevi taj će problem biti riješen. Osim 5,6 kilometara nove cijevi grade se i 24 poprečna tunela između dvije cijevi, svaki dug 250 metra, od kojih 12 pješačkih i 12 za vozila.
Za razliku od tunela, kod kojeg je samo jedna cijev najviše bila sigurnosni problem, izgradnjom punog profila autoceste do Matulja riješit će se i problem sigurnosti i protočnosti.
Sadašnja trasa je vrlo opasna, naročito na dijelu koji figurira kao poluatocesta s tri trake pri čemu vozači iz oba smjera srednju traku koriste kao preticajnu (iako je točno određeno na kojoj je strani puna a na kojoj isprekidana linija). Ova je dionica nažalost oduzela mnoge ljudske živote, a posljednja tragedija dogodila se u kolovozu kada je smrtno stradala i jedna beba.
Dakle, sa sigurnosnog aspekta izgradnja punog profila do Matulja čak je i važnija od izgradnje druge cijevi tunela.
A kada je pak riječ o boljoj protočnosti prometa, ništa na Ipsilonu nije važnije od izgradnje ove dionice. Naime, ni tunel Učka, ni most Mirna, ni vijadukt Limska draga ni u špici turističke sezone nisu prometni čepovi kakav je sadašnja cesta do Matulja. Do prošlog ljeta, kada se netko na čvoru Matulji napokon sjetio napraviti montažni kružni tok umjesto semafora, kolone su svakog ljeta bile po nekoliko kilometara.
Montažni kružni tok je smanjio gužve, ali ne potpuno. Stoga su svi vozači koji često putuju prema Rijeci i Zagrebu s velikim oduševljenjem jučer dočekali vijest da napokon kreće izgradnja autoceste od Tunela Učka do Matulja.
Autor
