Zašto bi itko na svom području htio otpad iz najvećeg istarskog grada?
„Kaštijun ne ide u stečaj, ali je doživio financijski slom, i to upravo zbog niskih cijena. Komunalcima je puno lakše sav otpad dovoditi na Kaštijun umjesto da ga sami odvajaju. Povećanjem cijena ih moramo motivirati da otpad odvajaju na terenu“, kazao je 16. veljače pulski gradonačelnik Filip Zoričić nakon sastanka u Komunalnoj palači na temu Kaštijuna.
Sastanku su, osim Zoričića, prisustvovali župan Boris Miletić, njegov zamjenik Tulio Demetlika, gradonačelnici Valter Glavičić, Vili Bassanese, Damir Kajin i Edi Pastrovicchio, te medulinski načelnik Ivan Kirac.
Zoričić je ispravno detektirao najveći problem Kaštijuna, a slično je rekao i Demetlika, koji je možda i najupućeniji od svih u problematiku odvajanja otpada. „Problem tehnologije na Kaštijunu ovisi o sastavu otpada koji se tu dovodi. Tu su u pitanju komunalci koji moraju bolje sortirati i koordinirati sa svojim građanima na koji će način odvojiti papir, plastiku i metal, staklo i ubuduće biootpad“, rekao je Demetlika.
Kaštijun nije prekapacitiran jer je predviđen za 90 tisuća tona godišnje, a sada u njega dolazi 60 tisuća tona otpada godišnje. Problem je samo u ljetnim mjesecima, jer je Istra posljednjih desetak godina postala turistički prekapacitirana, ali to je drugi problem. Stoga je Zoričićeva ideja da Kaštijun postane samo centar za gospodarenjem otpadom južne Istre, a da se za zapadnu i sjevernu Istru izgradi novi centar neodrživa. To bi bilo kao kada bi netko predložio da se na Istarskom ipsilonu izgradi treća prometna traka jer u srpnju i kolovozu bilježimo značajno veći promet vozila.
Osim toga, kada bi se doista išlo u izgradnju još jednog Centra, trebalo bi zapravo platiti oba. Novi Centar te ponovo platiti i Kaštijun, jer bi novce utrošene u Kaštijun trebalo vratiti europskim fondovima, budući da bi bila prekršena namjena zbog koje su ta sredstva dodijeljena (da bude centar za gospodarenje otpadom za područje čitave Istre).
No, ono oko čega se najviše lome koplja u javnosti već godinama je lokacija Županijskog centra za gospodarenje otpadom. Zašto je izgrađen na Kaštijunu, a ne na lokaciji između Žminja i Kanfanara?, pitaju se pulski političari i novinari. Baš me zanima što o tome misle žitelji Žminjštine i Kanfanarštine koji godišnje proizvedu manje otpada nego tri nebodera na Verudi.
Nije Kaštijun odabran slučajno. Mnogi su vjerojatno zaboravili da je tamo 'oduvijek' bilo odlagalište za Puljštinu, pa je sasvim logično bilo da se na istom mjestu izgradi Centar, tim više što Pula i okolica u najvećem dijelu godine proizvode polovicu čitavog istarskog otpada. Zašto bi itko na svom području primao otpad iz najvećeg istarskog grada?
Autor
