Poznavanje čakavice u CV-u nikome neće donijeti bolji posao
Porečki SDP-ovci traže uvođenje čakavice u Statut Grada Poreča kao trećeg službenog jezika uz hrvatski i talijanski. Povod je što je čakavica 2020. godine postala jezik priznat od Summer Institute of Linguistics International, međunarodne organizacije sa sjedištem u Dallasu, čija je glavna svrha proučavanje, razvoj i dokumentiranje svih jezika svijeta.
Inicijativa da čakavski postane treći službeni jezik u Poreču potekla je od Steve Žufića, prvog porečkog gradonačelnika u samostalnoj Hrvatskoj. Žufić je za Glas Istre kazao da im je važna promocija i zaštita čakavskog jezika. „Želimo onemogućiti da se ugasi. S obzirom da ima sve manje govornika, bojimo se da će jezik za dvije - tri generacije nestati“.
Prema Žufiću sljedeći korak trebao bi biti uvođenje čakavice u škole, „ali ne na način da mala djeca recitiraju pjesmice na čakavici nego da se uči kao obavezan jezik“.
Iako sam kao dijete sa sela odgojen na čakavici i to toliko da mi je, kada sam prvi put sjeo u školsku klupu, hrvatski književni jezik bio kao strani jezik, ovu ideju smatram promašenom iz nekoliko razloga.
Prvo, što uopće znači da je neka organizacija iz Teksasa priznala čakavski kao jezik? Za početak, koji je to čakavski službeni jezik – splitski, primorski, pazinski, porečki ili južnoistarski? Koja gramatika ide uz taj 'jezik'?
Drugo, ako Poreč zaslužuje još jedan službeni jezik, onda bi to prije čakavskog trebao biti albanski, jer uvjeren sam da u Poreču više ljudi govori albanski nego čakavski.
Treće, čemu uopće taj nepotrebni trošak, da se svi službeni dokumenti Grada Poreča moraju tiskati i na čakavskom 'jeziku'? I opet isto pitanje, po kojoj gramatici bi se ti dokumenti s hrvatskog i talijanskog prevađali na 'čakavski'? Tko bi napravio hrvatsko-čakavski rječnik? I tko bi odlučio hoće li se za prijevod određenih riječi koristiti izraz iz Vižinade ili Vrsara?
I naposljetku, najgora ideja mi je da se djecu u školi prisiljava na obavezno učenje čakavskog. Kao da već nemaju previše školskog gradiva. Ako učenicima u školskom programu treba izdvojiti vrijeme za učenje još jednog jezika, onda bolje da uz engleski i talijanski ili njemački, što sada uče, dodatno uče španjolski, arapski, kineski ili neki drugi svjetski jezik. Jer poznavanje čakavice u CV-u, odnosno životopisu, nikome neće donijeti bolji posao ni karijeru.
Autor
