Nije problem spalionica, nego što u Plominu možda neće biti ničega
U Elektroničkom oglasniku javne nabave, 11. travnja objavljeno je da je HEP – Proizvodnja odabrao izvođača za izradu studije za odabir najboljih raspoloživih tehnika za korištenje biomase i otpada u TE Plomin 1.
Studiju će izraditi zajednica ponuditelja koju čine Kemokop iz Dugog Sela te njemačke tvrtke VPC GmbH i Goduni International Advisory. Za izradu studije HEP će ovim tvrtkama platiti 4,2 milijuna kuna.
Za većinu javnosti, ova informacija značit će da projekt pretvaranja TE Plomina u spalionicu otpada ide dalje. Ekolozi će se očekivano podignuti na zadnje noge, ali insajderske informacije govore potpuno suprotno, da u TE Plomin zapravo nije isplativo spaljivati biootpad, što će naručena studija vjerojatno pokazati.
Jedan stručnjak, koji dugo godina radi u Plominu, a s kojim sam pričao o ovoj temi, uvjeren je da je izrada studije za odabir najboljih raspoloživih tehnika za korištenje biomase i otpada u TE Plomin 1, zapravo obično zamagljivanje očiju javnosti kako bi HEP pokazao da nešto radi po pitanju budućnosti pogona u Plominu. Jer poanta je, po njemu, da HEP uopće nema planove što bi na toj lokaciji radio kada termoelektrana na ugljen prestane s radom.
Naime, nakon klimatske konferencije COP26 u škotskom Glasgowu, Vlada RH znatno je ubrzala planirani prestanak energetskog korištenja ugljena, što znači da će TE Plomin raditi još najviše deset godina.
Dakle, više nije problem da li će se u Plominu za deset godina spaljivati otpad, već da li će se uopće nešto raditi na toj lokaciji. A to bi, po meni, bila najgora solucija, jer osim što bi lokalni proračuni ostali bez znatnih sredstva koje sada dobivaju od rente, ugasio bi se još jedan pogon u kojem mogu raditi visokoobrazovani kadrovi poput inženjera strojarstva i elektrotehnike. Labinština je nekada, uz Pulu, bila centar inženjerstva u Istri. Ako se nakon Prvomajske i Uljanika, zatvori i TE Plomin, gdje će uopće moći raditi budući inženjeri?
Stoga bi lokalne vlasti, od županije na niže, s HEP-om trebale početi ozbiljnu komunikaciju o budućnosti plominskih elektrana. Labinu i Labinštini one trebaju zbog prihoda i kvalitetnih radnih mjesta, a Istri zbog električne energije. Istra kao turistička velesila među regijama, mora biti energetski neovisna.
TE na ugljen radit će još deset godina, u HEP-u znaju da od spalionice otpada neće biti ništa, a drugih prijedloga za sada nema. LNG terminal lakše je napraviti kraj Koromačna, a plinska elektrana je neisplativa.
Vrlo je vjerojatno da netko već lobira za potpuno zatvaranje elektrana jer u tome je zapravo najveća zarada. Naime, prema nekim procjenama, dekomisija obje plominske elektrane koštala bi oko 100 milijuna eura. Naime, toliko bi netko dobio da lokaciju na kojoj su sada dimnjaci i pogoni pretvori u običnu livadu. Za tako veliki novac mnogi u državi imat će interes da se elektrana potpuno zatvori, a ne da bude spalionica.
Autor
